Political Instability in Africa

Naziv baze podatakaPolitical Instability in Africa
(Politička nestabilnost u Africi)
Institucija Center for Systemic Peace, Vienna, USA
(Centar za sistemski mir, Vijena, SAD)
Vrsta institucije Nevladina
Vrsta baze podataka Infografici
Veza sa drugim bazama podatakaAdverse Regime Changes
Opis baze podatakaBaza je rezultat istraživanja čiji je cilj bolje razumevanje izvora i nosilaca nestabilnosti u afričkim državama, odnosno analiza stabilnosti/nestabilnosti afričkih država u periodu pre i posle sticanja nezavisnosti u procesu dekolonizacije.
Varijableza svaku državu, infografici u bazi pružaju informacije o periodima stabilnosti, odnosno nestabilnosti, nasilnim promenama režima, oružanim sukobima i njihovim vrstama
Obim jedinica50 afričkih država
Vremenski obuhvat1946-2005.
MetodologijaMetodologija korišćena za izradu baze podataka preuzeta je od baze Iznenadne promene režima (Adverse Regime Changes). U bazu Politička nestabilnost u Africi uključene su dodatne kategorije događaja: uspeli državni udari, pokušaji državnog udara i ozbiljni međugrupni sukobi bez direktnog učešća državne vlasti.
Format podatakaHTML, PDF
Upustvo za korišćenje baze podataka (link)http://www.systemicpeace.org/africaconflict.html
Pristup bazi podatakaBaza je otvorena bez posebnih uslova za pristup
Internet adresahttp://www.systemicpeace.org/africaconflict.html
KomentarBaza je prvobitno bila sastavni deo programa African Telematics, u sklopu Centra za međunarodni razvoj i upravljanje sukobima Univerziteta u Merilendu (CIDCM)

Radovi:

  1. Blattman, C., & Annan, J. (2010). The Consequences of Child Soldiering. The Review of Economics and Statistics, 92(4), 882-898.
  2. Debiel, T., & Werthes, S. (2006). Fragile States and Peace-Building. In T. Debbiel, D. Messner & F. Nuscheler (Eds.). Global Trends: Vulnerability and Human Security in the 21st century (pp. 33-50). Bonn: Stiftung Entwicklung und Frieden – SEF.
  3. Englebert, P., & Tull, D. M. (2008). Postconflict Reconstruction in Africa: Flawed Ideas about Failed States. International Security, 32(4), 106-139.
  4. Graham IV, F. C. (2010). What the Nigerien Coup D’état Means to the World. Review of African Political Economy, 37(126), 527-532.
  5. Kaufman, S. J. (2006). Symbolic Politics or Rational Choice? Testing Theories of Extreme Ethnic Violence. International Security, 30(4), 45-86.
  6. Marshall, M. G., & Gurr, T. R. (2005). Peace and Conflict 2005: A Global Survey of Armed Conflicts, Self-Determination Movements, and Democracy. College Park, MD: Center for International Development & Conflict Management (CIDCM), University of Maryland.

Global Peace Index

Naziv baze podatakaGlobal Peace Index
(Globalni indeks mira)
Institucija Institute for Economics and Peace, New York, USA
(Institut za ekonomiju i mir, Njujork, SAD)
Vrsta institucije Nevladina/međunarodna
Vrsta baze podataka Agregat više baza, baza indikatora, infografici
Veza sa drugim bazama podatakaInternational Institute of Strategic Studies, The World Bank, baze agencija UN, The Military Balance, UNHCR Mid-Year Trends, UCDP Armed Conflict Dataset, Battle Deaths Dataset, Non-State Conflict Dataset, One-Sided Violence Dataset, The Economist Intelligence Unit, UNODC Survey of Crime Trends and Operations of Criminal Justice Systems, International Centre for Prison Studies, Arms Transfers Database, Political Terror Scale, Global Terrorism Index
Opis baze podatakaGlobalni indeks mira indeksira stepen nacionalnog ili regionalnog mira na osnovu 23 kvantitativna i kvalitativna indikatora. Na osnovu Indeksa, države su rangirane prema stepenu mira koji u njima vlada, identifikovani su uslovi mira i prikazana je veza između mira i održivosti. Indeks takođe ukazuje na kulturološke elemente i indikatore koji doprinose pozitivnom miru u državi.
Varijable23 indikatora: percepcija kriminala, pripadnici snaga bezbednosti i policijskih službi, ubistva, broj zatvorenika, pristup oružju, intenzitet unutrašnjih sukoba, nasilne demonstracije, nasilni kriminal, politička nestabilnost, politički teror, uvoz naoružanja, terorizam, smrtnost u unutrašnjim sukobima, broj unutrašnjih sukoba, vojni troškovi, pripadnici oružanih snaga, finansiranje mirovnih operacija UN, nuklearno i teško naoružanje, izvoz naoružanja, raseljena lica, odnosi sa susednim državama, broj spoljnih sukoba, smrtnost u spoljnim sukobima.
Obim jedinica163 države
Vremenski obuhvat2008-2017.
MetodologijaIndeks su razvili međunarodni eksperti koji podatke prikupljaju i obračunavaju uz pomoć Ekonomist istraživačke jedinice (The Economist Intelligence Unit, EIU). Podaci se prikupljaju za države koje imaju najmanje milion stanovnika i teritoriju veću od 20.000 km2. Države se ocenjuju u opsegu na skali 1-5 gde niži broj označava viši stepen mira i obrnuto.
Format podatakaHTML, PDF
Upustvo za korišćenje baze podataka (link)N/A
Pristup bazi podatakaBaza je otvorena bez posebnih uslova za pristup
Internet adresahttp://visionofhumanity.org/indexes/global-peace-index/
KomentarBaza je deo projekta Vision of Humanity

Radovi:

  1. Amano, T., & Sutherland, W. J. (2013). Four Barriers to the Global Understanding of Biodiversity Conservation: Wealth, Language, Geographical Location and Security. Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences, 280(1756), 2012-2649.
  2. Estes, R. J. (2014). Global Peace Index. In Alex C. Michalos (Ed.), Encyclopedia of Quality of Life and Well-Being Research (pp. 2565-2568). Dordrecht, Netherlands: Springer.
  3. Fischer, R., & Hanke, K. (2009). Are Societal Values Linked to Global Peace and Conflict?. Peace and Conflict: Journal of Peace Psychology, 15(3), 227-248.
  4. Marshall, M. G., & Cole, B. R. (2008). Global Report on Conflict, Governance and State Fragility 2008. Foreign Policy Bulletin, 18(1), 3-21.
  5. Rorissa, A., Demissie, D., & Pardo, T. (2011). Benchmarking e-Government: A Comparison of Frameworks for Computing e-Government Index and Ranking. Government Information Quarterly, 28(3), 354-362.

Conflict Risk Assessment

Naziv baze podatakaConflict Risk Assessment
(Procena rizika od izbijanja sukoba)
Institucija Country Indicators for Foreign Policy (CIFP), The Norman Paterson School of International Affairs, Carleton University, Ottawa, Canada
(Indikatori spoljne politike država, Norman Paterson škola međunarodnih poslova, Univerzitet Karlton, Otava, Kanada)
Vrsta institucije Akademska/naučna
Vrsta baze podataka Agregat više baza, baza indikatora
Veza sa drugim bazama podatakaFAOSTAT, Military Expenditure Database, Corruption Perceptions Index, World Income Inequality Database, Polity IV Project, Minorities at Risk, Uppsala Conflict Data Program
Opis baze podatakaBaza je deo projekta koji ima za cilj prikupljanje statističkih informacija o političkom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom stanju i okruženju država širom sveta. Podaci iz baze namenjeni su za praktičnu primenu u vladinom, nevladinom i privatnom sektoru.
Varijable45 indikatora organizovanih u 9 kategorija: istorija oružanih sukoba, upravljanje i politička stabilnost, militarizacija, religijska i etnička raznolikost, demografski pritisak, ekonomski razvoj, ljudski razvoj, ekološki pritisak, međunarodna povezanost
Obim jedinica203 države
Vremenski obuhvat1985-2006.
MetodologijaIzvori podataka su dokumenta, publikacije i baze podataka Ujedinjenih nacija i specijalizovanih agencija, Svetske banke, nevladinih organizacija (Freedom House, Transparency International), državnih institucija (CIA), univerziteta i naučnih instituta (Univerzitet u Merilendu, Univerzitet u Upsali, SIPRI).
Format podatakaHTML, CSV
Upustvo za korišćenje baze podataka (link)https://carleton.ca/cifp/conflict-risk-assessment/indicator-descriptions/
Pristup bazi podatakaBaza je otvorena bez posebnih uslova za pristup
Internet adresahttps://carleton.ca/cifp/conflict-risk-assessment/
KomentarN/A

Radovi:

  1. Carment, D., & Samy, Y. (2012). Assessing State Fragility: A Country Indicators for Foreign Policy Report. Ottawa: Norman Paterson School of International Affairs, Carleton University.
  2. Carment, D., Landry, J., Samy, Y., & Shaw, S. (2015). Towards a Theory of Fragile State Transitions: Evidence from Yemen, Bangladesh and Laos. Third World Quarterly, 36(7), 1316-1332.
  3. Novitskaia, J., & Prest, S. (2004). Criminogenic Early Warning and Indicator Survey: Russia, 1991-1997. Ottawa: Norman Paterson School of International Affairs, Carleton University.
  4. Prest, S. (2005). Upheaval in Haiti: The Criminal Threat to Canada. Ottawa: Norman Paterson School of International Affairs, Carleton University.
  5. Prest, S., Harrington, A., Unheim, P., Carment, D., & Dade, C. (2009). The International Peace and Conflict Dimensions of Jamaican and Haitian Diasporas. Human Architecture, 7(4), 15-35.

Adverse Regime Changes

Naziv baze podatakaAdverse Regime Changes
(Iznenadne promene režima)
Institucija Center for Systemic Peace, Vienna, USA
(Centar za sistemski mir, Vijena, SAD)
Vrsta institucije Nevladina
Vrsta baze podataka Baza događaja
Veza sa drugim bazama podatakaPolity IV Project, State Failure Problem Set
Opis baze podatakaBaza je deo seta baza podataka koje se tiču snage i slabosti država. U bazi su prikazani podaci za epizode značajnih negativnih/štetnih promena obrazaca vladavine (značajne i nagle promene izbornih sistema,
revolucionarne promene političke elite i modela vladavine, sporna raspuštanja saveznih država ili secesije značajnih delova država, kolaps centralnog državnog autoriteta).
Varijable16 varijabli podeljeno je u tri grupe: vremenske varijable (godina izveštaja, mesec početka, godina početka, mesec završetka i godina završetka nepovoljne promene režima), varijable opsega (neuspeh državne vlasti, kolaps demokratskih institucija, nasilje povezano sa nepovoljnom promenom režima, prosečna ocena prethodne tri varijable), opšte varijable (o državi i događaju)
Obim jedinica131 epizoda nasilne promene režima i 335 događaja
Vremenski obuhvat1955-2016.
MetodologijaMetodologija korišćena u Iznenadnim promenama režima ista je kao i metodologija korišćena u bazi Politi IV (Polity IV), prilagođena konkretnim potrebama i ciljevima te baze. Osnovne izvore podataka predstavljaju različiti otvoreni izvori, zvanične statistike država i istorijski izvori. Sirovi podaci se potom analiziraju prema kodnoj listi i indikatorima. Svaki od indikatora (za demokratiju i autokratiju) boduje se tako da se na kraju dobija razlika zbira demokratskih i sa druge strane autokratskih zbirova. Svi tipovi političkih režima klasifikovani su prema tzv. „Politi skoru“ koji varira od -10 do 10. Svaka promena ocenjuje se na skali 1-4 ili joj se dodeljuje ocena 9 (u slučaju da nema dovoljno podataka).
Format podatakaXLS
Upustvo za korišćenje baze podataka (link)http://www.systemicpeace.org/inscr/PITFProbSetCodebook2016.pdf
Pristup bazi podatakaBaza je otvorena bez posebnih uslova za pristup
Internet adresahttp://www.systemicpeace.org/inscrdata.html
KomentarBaza podataka nastala je kao deo istraživačkog projekta Radna grupa za istraživanje političke nestabilnosti (Political Instablity Task Force) koji je finansirala vlada Sjedinjenih Američkih Država.
Nagle (tranzicione) promene autoritarnih režima ka otvorenijim, institucionalizovanijim sistemima vlasti koje je Radna grupa definisala kao „demokratske tranzicije“ ne smatraju se štetnim promenama, te nisu uključene u ovu bazu podataka.

Radovi:

  1. Call, C. T. (2008). The Fallacy of the ‘Failed State’. Third World Quarterly, 29(8), 1491-1507.
  2. Goldstone, J. A., et al. (2010). A Global Model for Forecasting Political Instability. American Journal of Political Science, 54(1), 190-208.
  3. Harff, B. (2003). No Lessons Learned from the Holocaust? Assessing Risks of Genocide and Political Mass Murder since 1955. American Political Science Review, 97(1), 57-73.
  4. Piazza, J. A. (2008). Incubators of Terror: Do Failed and Failing States Promote Transnational Terrorism?. International Studies Quarterly, 52(3), 469-488.