Global Database of Quotas for Women

Naziv baze podatakaGlobal Database of Quotas for Women
(Globalna baza rodnih kvota)
Institucija International Institute for Democracy and Electoral Assistance, Stockholm, Sweden
(Međunarodni institut za demokratiju i izbornu podršku, Stokholm, Švedska)

Stockholm University, Stockholm, Sweden
(Univerzitet u Stokholmu, Stokholm, Švedska)

Inter-Parliamentary Union, Geneva, Switzerland
(Interparlamentarna unija, Ženeva, Švajcarska)
Vrsta institucije Međunarodna/akademska/naučna
Vrsta baze podataka Agregat više baza, statistički izveštaji, infografici
Veza sa drugim bazama podatakaN/A
Opis baze podatakaU bazi su prikazani podaci o različitim vrstama postojećih izbornih kvota za žene, koje su definisane kao obavezni ili ciljani procenti žena kandidata za javne izbore. Kreatori baze na taj način akademskoj, stručnoj, ali i široj javnosti pružaju podatke o zastupljenosti žena u političkim institucijama i ukazuju na rodnu (ne)ravnopravnost u donošenju političkih odluka. Bazom su obuhvaćeni samo podaci država koje imaju rodne izborne kvote.
VarijableČetiri grupe varijabli: geografski kriterijum (region, abecedni redosled ili regionalna/politička organizacija), vrsta kvote (zakonske kvote za kandidatkinje, rezervisana mesta i kvote dobrovoljnih političkih partija), izvor kvota (ustav, izborno zakonodavstvo i zakonodavstvo o političkom finansiranju) i nivo (donji dom/jednodomna skupština, gornji dom i subnacionalni nivo)
Obim jedinica85 država i teritorija
Vremenski obuhvat2003-2016.
MetodologijaPodaci su prikupljeni iz različitih izvora, poput ustavnih i izbornih zakona i zvaničnih internet prezentacija parlamenata i političkih partija. Takođe su korišćeni zvanični izborni podaci koji se odnose na rodnu statistiku, kao i podaci iz istraživačkih projekata. Podaci se ažuriraju prema dinamici održavanja izbora i drugim promenama koje se odnose na rodnu statistiku.
Format podatakaHTML, PDF
Upustvo za korišćenje baze podataka (link)N/A
Pristup bazi podatakaBaza je otvorena bez posebnih uslova za pristup
Internet adresahttp://www.quotaproject.org/
KomentarNa sajtu su takođe dostupne i interaktivne mape koje pružaju podatke o kvotama na osnovu različitih varijabli, zatim Atlas izbornih rodnih kvota i spisak korišćenih izvora podataka.

Radovi:

  1. Anderson, M. J., & Swiss, L. (2014). Peace Accords and the Adoption of Electoral Quotas for Women in the Developing World, 1990–2006. Politics & Gender, 10(1), 33-61.
  2. Dahlerup, D. (Ed.). (2013). Women, Quotas and Politics. Abingdon: Routledge.
  3. Gatto, M. A. (2017). „The Variation of Quota Designs and Their Origins in Latin America (1991–2015)“. In: Došek, T., Freidenberg, F., Caminotti, M. & Muñoz-Pogossian, B. (Eds.). Women, Politics, and Democracy in Latin America. New York: Palgrave Macmillan, 45-65.
  4. Krook, M. L. (2010). Women’s Representation in Parliament: A Qualitative Comparative Analysis. Political Studies, 58(5), 886-908.
  5. Reiser, M. (2014). The Universe of Group Representation in Germany: Analysing Formal and Informal Party Rules and Quotas in the Process of Candidate Selection. International Political Science Review, 35(1), 55-66.
  6. Stockemer, D. (2011). Women’s Parliamentary Representation in Africa: the Impact of Democracy and Corruption on the Number of Female Deputies in National Parliaments. Political Studies, 59(3), 693-712.

Failed and Fragile States

Naziv baze podatakaFailed and Fragile States
(Neuspele i slabe države)
Institucija Country Indicators for Foreign Policy, Carlton University, Ottawa, Canada
(Indikatori spoljne politike država, Univerzitet Karlton, Otava, Kanada)
Vrsta institucije Akademska/naučna
Vrsta baze podataka Agregat više baza, baza indikatora
Veza sa drugim bazama podatakaFreedom House, Transparency International, Polity IV Project, CIA World Factbook, UCDP/PRIO Armed Conflict Dataset, Battle Deaths Dataset, Fragile States Index, Global Terrorism Database, baze specijalizovanih agencija UN
Opis baze podatakaBaza je nastala kao rezultat istraživanja o neuspelim i slabim državama, koje je imalo za cilj da ispita slabost država kroz kombinovanje preciznih strukturnih podataka i praćenje dinamike događaja. Strukturni podaci grupisani su prema indikatorima koji se odnose na vlast/vladavinu, ekonomiju, bezbednosti i kriminal, ljudski razvoj, demografiju i životnu sredinu. Bitan deo koji je obuhvaćen ovom bazom podataka je prikazivanje indeksa slabosti, predstavljanje celokupne slike slabosti jedne države i njenih trendova.
Varijable78 indikatora podeljenih u šest grupa: vlast/vladavina, ekonomija, bezbednost i kriminalitet, ljudski razvoj, demografija, životna sredina. U pregledu država postoje četiri indikatora: indeks slabosti, autoritet, legitimnost, kapacitet, rod
Obim jedinica200 država i teritorija
Vremenski obuhvat2010, 2011, 2012.
MetodologijaPodaci se prikupljaju iz različitih otvorenih izvora, uključujući baze koje kreiraju brojne međunarodne vladine i nevladine organizacije, kao i nacionalni (kanadski) izvori podataka. Države se za svaku strukturnu grupu indikatora rangiraju na skali 1-9 (najbolji skor je 1, a najgori 9). Ocena za stabilnost neke države dodeljuje se i za svaku grupu indikatora posebno, kao i za agregatni indeks.
Format podatakaHTML, PDF
Upustvo za korišćenje baze podataka (link)https://carleton.ca/cifp/failed-fragile-states/data-and-methodology/
Pristup bazi podatakaBaza je otvorena bez posebnih uslova za pristup
Internet adresahttps://carleton.ca/cifp/failed-fragile-states/
KomentarN/A

Radovi:

  1. Bertocchi, G., & Guerzoni, A. (2012). Growth, History, or Institutions: What Explains State Fragility in Sub-Saharan Africa?. Journal of Peace Research, 49(6), 769-783.
  2. Bertocchi, G., & Guerzoni, A. (2011). The Fragile Definition of State Fragility. Rivista italiana degli economisti, 16(2), 339-356.
  3. Nay, O. (2013). Fragile and Failed States: Critical Perspectives on Conceptual Hybrids. International Political Science Review, 34(3), 326-341.

Democratic Electoral Systems Around The World

Naziv baze podatakaDemocratic Electoral Systems Around The World
(Demokratski izborni sistemi u svetu)
Institucija Matt Golder, Department of Political Science, Pennsylvania State University, University Park, USA
(Mat Golder, Departman za političke nauke, Državni univerzitet Pensilvanije, Univerzitetski park, SAD)
Vrsta institucije Akademska/naučna
Vrsta baze podataka Statistički izveštaji
Veza sa drugim bazama podatakaN/A
Opis baze podatakaPomoću podataka iz baze moguće je steći uvid u jasnu i konzistentnu klasifikaciju izbornih institucija koje postoje u svim demokratskim parlamentarnim i predsedničkim izbornim sistemima, zajedno sa kratkom i preciznom geografskom i vremenskom analizom. Pružajući akademskoj, stručnoj, ali i široj javnosti najraznovrsnije podatke o tipu režima, izbornim formulama, broju izbornih jedinica, veličini parlamenta i drugim institucionalnim svojstvima, kreatori ove baze imali su za cilj da poboljšaju dostupnost podataka o izbornim institucijama u državama širom sveta, kako bi se olakšalo sprovođenje istraživanja.
VarijableVarijable variraju u zavisnosti od konkretne kategorije. Postoje tri glavne kategorije: podaci o državi i godini održavanja izbora, parlamentarni izbori i predsednički izbori. Kategorije sadrže određeni broj potkategorija koje omogućavaju lakše tumačenje podataka. Takođe, broj kategorija i potkategorija varira i u zavisnosti od toga da li je reč o izvornoj ili dopunjenoj verziji baze podataka.
Obim jedinica199 država, 1.197 parlamentarnih i 433 predsednička izbora
Vremenski obuhvat1946-2011.
MetodologijaPodaci se prikupljaju iz zvaničnih nacionalnih registara. Takođe, značajan izvor podataka su i rezultati brojnih akademskih istraživanja.
Format podatakaCSV, STATA, PDF, XLS
Upustvo za korišćenje baze podataka (link)N/A
Pristup bazi podatakaBaza je otvorena bez posebnih uslova za pristup
Internet adresahttp://mattgolder.com/elections
KomentarN/A

Radovi:

  1. Bormann, N. C., & Golder, M. (2013). Democratic Electoral Systems Around the World, 1946–2011. Electoral Studies, 32(2), 360-369.
  2. Golder, M. (2005). Democratic Electoral Systems Around the World, 1946–2000. Electoral Studies, 24(1), 103-121.

Cross-National Time-Series Data Archive

Naziv baze podatakaCross-National Time-Series Data Archive
(Arhiva međudržavnih vremenskih serija podataka)
Institucija State University of New York, New York, USA
(Državni univerzitet u Njujorku, Njujork, SAD)
Vrsta institucije Akademska/naučna
Vrsta baze podataka Agregat više baza, baza indikatora
Veza sa drugim bazama podatakaThe Statesman's Yearbook, UN Demographic Yearbook
Opis baze podatakaBaza sadrži sveobuhvatne statističke podatke (o ekonomiji, državnim organima, političkim prilikama itd.) o preko 200 država počevši od 1815. godine. Posebno se ističe novi set podataka (od 2012. godine) o događajima koji su u vezi sa unutrašnjim sukobima. Podatke mogu da koriste istraživači, donosioci političkih odluka, kao i zainteresovana javnost.
Varijable196 varijabli grupisanih u 25 kategorija: površina teritorije, upotreba računara, događaji u vezi sa unutrašnjim sukobima, ekonomija, izborni sistem, energetika, prevozna sredstva, identifikacija, industrijska i radna snaga, industrijska proizvodnja, međunarodni status, zakonodavna vlast, poštanske usluge, telefonija, telegrafija, mediji, prihodi i rashodi države, oružane snage, zdravstvo, državno uređenje, populacija, železnica, prosveta, trgovina, urbanizacija.
Obim jedinica1.771.659 podataka za preko 200 država
Vremenski obuhvat1815-2016. (bez perioda 1914-1918. i 1940-1945)
MetodologijaKorišćene su informacije iz drugih baza poput The Statesman's Yearbook, UN Demographic Yearbook. Izvori su i zvanični državni izveštaji, akademske publikacije, mediji (The New York Times).
Format podatakaXLSX, ODS, PDF, CSV, TSV
Upustvo za korišćenje baze podataka (link)N/A
Pristup bazi podatakaPristup bazi se naplaćuje
Internet adresahttp://www.cntsdata.com/
KomentarNa sajtu se nalazi probna verzija (trial) koja prikazuje ograničen broj podataka i to za samo 5 odabranih godina. Postoji mogućnost pristupa datoteci Coverage File koja sadrži pregled podataka koje baza pokriva.

Radovi:

  1. Aisen, A., & Veiga, F. J. (2013). How does Political Instability Affect Economic Growth?. European Journal of Political Economy, 29, 151-167.
  2. Bezemer, D., & Jong-A-Pin, R. (2013). Democracy, Globalization and Ethnic Violence. Journal of Comparative Economics, 41(1), 108-125.
  3. Salehyan, I., Hendrix, C. S., Hamner, J., Case, C., Linebarger, C., Stull, E., & Williams, J. (2012). Social Conflict in Africa: A New Database. International Interactions, 38(4), 503-511.
  4. Urdal, H., & Hoelscher, K. (2012). Explaining Urban Social Disorder and Violence: An Empirical Study of Event Data from Asian and Sub-Saharan African Cities. International Interactions, 38(4), 512-528.
  5. Klomp, J., & De Haan, J. (2013). Political Budget Cycles and Election Outcomes. Public Choice, 157(1-2), 245-267.

Bertelsmann Transformation Index

Naziv baze podatakaBertelsmann Transformation Index (BTI)
(Bertelsmanov indeks transformacije)
Institucija Bertelsmann Stiftung, Gütersloh, Germany
(Fondacija Bertelsman, Gitersloh, Nemačka)
Vrsta institucije Državna
Vrsta baze podataka Baza indikatora, infografici
Veza sa drugim bazama podatakaN/A
Opis baze podatakaU bazi su prikazani podaci o tome da li i na koji način države u razvoju i države u tranziciji karakterišu društvene promene usmerene ka uspostavljanju ustavne demokratije i tržišne ekonomije. Na taj način, Indeks pruža akademskoj, stručnoj, ali i široj javnosti podatke o stanju demokratije i ekonomije u konkretnoj državi, kao i o stepenu njene transformacije. Sastoji se iz dva dela: Statusnog indeksa i Indeksa upravljanja.
VarijableSvi indikatori grupisani su u dva indeksa sa 17 kategorija. Statusni indeks predstavlja trenutno stanje demokratije u državi. Izražen je preko 32 indikatora grupisanih u 12 kategorija: 18 indikatora grupisanih u 5 kategorija u okviru Demokratskog statusa države (državnost, politička uključenost, vladavina prava, stabilnost demokratskih institucija, politička i socijalna integracija) i 14 indikatora grupisanih u 7 kategorija u okviru Tržišne ekonomije države (stepen socioekonomskog razvoja, organizacija tržišta i kompetencija, stabilnost cene i valute, privatno vlasništvo, režim blagostanja, ekonomske performanse, održivost). Prema Indeksu upravljanja države su ocenjene na osnovu ukupnog kvaliteta političkog upravljanja, i to pomoću 20 indikatora grupisanih u pet kategorija: poteškoće, mogućnost upravljanja, efikasnost resursa, konsenzus i međunarodna saradnja.
Obim jedinica129 država grupisanih u sedam regiona: Centralnoistočna i Jugoistočna Evropa, Latinska Amerika i Karibi, Zapadna i Centralna Afrika, Južna i Istočna Afrika, Bliski istok i Severna Afrika, Postsovjetska Evroazija i Azija, i Okeanija. Broj država varira u zavisnosti od godine izdanja.
Vremenski obuhvat2003, 2006, 2008, 2010, 2012, 2014, 2016.
MetodologijaNa osnovu kvalititavnih i detaljnih izveštaja pojedinačnih država o stanju demokratije i ekonomije, zasnovanih na standardizovanoj kodnoj knjizi, rangira se konkretna država prevođenjem kvalitativnih pokazatelja iz izveštaja u numeričke vrednosti (na skali 1-10). U proces evaluacije koji prolazi i po nekoliko faza uključeni su najmanje jedan strani i jedan lokalni istraživač.
Format podatakaPDF, XLS, HTML
Upustvo za korišćenje baze podataka (link)N/A
Pristup bazi podatakaBaza je otvorena bez posebnih uslova za pristup
Internet adresahttp://www.bti-project.org/en/index/
KomentarOnlajn aplikacija Atlas transformacije (dostupna na www.bertelsmann-transformation-index.de/en/bti/) predstavlja interaktivnu vizualizaciju podataka Indeksa i omogućava pretraživanje preko različitih kriterijuma

Na adresi https://www.bti-project.org/en/reports/downloads/archive-country-reports/ dostupna je arhiva izveštaja o pojedinačnim državama

Radovi:

  1. Grävingholt, J., Ziaja, S., & Kreibaum, M. (2012). State Fragility: Towards a Multi-Dimensional Empirical Typology. German Development Institute: Bonn.
  2. Merkel, W. (2011). „Plausible Theory, Unexpected Results: The Rapid Democratic Consolidation in Central and Eastern Europe“. In: E. Bakke & I. Peters (Eds.) Twenty Years since the Fall of the Berlin Wall: Transitions, State Break-up and Democratic Politics in Central Europe and Germany. Cambridge: Intersentia, 57-76.
  3. Stefes, C. H. (2008). Governance, the State, and Systemic Corruption: Armenia and Georgia in Comparison. Caucasian Review of International Affairs2(2), 73-83.

Adverse Regime Changes

Naziv baze podatakaAdverse Regime Changes
(Iznenadne promene režima)
Institucija Center for Systemic Peace, Vienna, USA
(Centar za sistemski mir, Vijena, SAD)
Vrsta institucije Nevladina
Vrsta baze podataka Baza događaja
Veza sa drugim bazama podatakaPolity IV Project, State Failure Problem Set
Opis baze podatakaBaza je deo seta baza podataka koje se tiču snage i slabosti država. U bazi su prikazani podaci za epizode značajnih negativnih/štetnih promena obrazaca vladavine (značajne i nagle promene izbornih sistema,
revolucionarne promene političke elite i modela vladavine, sporna raspuštanja saveznih država ili secesije značajnih delova država, kolaps centralnog državnog autoriteta).
Varijable16 varijabli podeljeno je u tri grupe: vremenske varijable (godina izveštaja, mesec početka, godina početka, mesec završetka i godina završetka nepovoljne promene režima), varijable opsega (neuspeh državne vlasti, kolaps demokratskih institucija, nasilje povezano sa nepovoljnom promenom režima, prosečna ocena prethodne tri varijable), opšte varijable (o državi i događaju)
Obim jedinica131 epizoda nasilne promene režima i 335 događaja
Vremenski obuhvat1955-2016.
MetodologijaMetodologija korišćena u Iznenadnim promenama režima ista je kao i metodologija korišćena u bazi Politi IV (Polity IV), prilagođena konkretnim potrebama i ciljevima te baze. Osnovne izvore podataka predstavljaju različiti otvoreni izvori, zvanične statistike država i istorijski izvori. Sirovi podaci se potom analiziraju prema kodnoj listi i indikatorima. Svaki od indikatora (za demokratiju i autokratiju) boduje se tako da se na kraju dobija razlika zbira demokratskih i sa druge strane autokratskih zbirova. Svi tipovi političkih režima klasifikovani su prema tzv. „Politi skoru“ koji varira od -10 do 10. Svaka promena ocenjuje se na skali 1-4 ili joj se dodeljuje ocena 9 (u slučaju da nema dovoljno podataka).
Format podatakaXLS
Upustvo za korišćenje baze podataka (link)http://www.systemicpeace.org/inscr/PITFProbSetCodebook2016.pdf
Pristup bazi podatakaBaza je otvorena bez posebnih uslova za pristup
Internet adresahttp://www.systemicpeace.org/inscrdata.html
KomentarBaza podataka nastala je kao deo istraživačkog projekta Radna grupa za istraživanje političke nestabilnosti (Political Instablity Task Force) koji je finansirala vlada Sjedinjenih Američkih Država.
Nagle (tranzicione) promene autoritarnih režima ka otvorenijim, institucionalizovanijim sistemima vlasti koje je Radna grupa definisala kao „demokratske tranzicije“ ne smatraju se štetnim promenama, te nisu uključene u ovu bazu podataka.

Radovi:

  1. Call, C. T. (2008). The Fallacy of the ‘Failed State’. Third World Quarterly, 29(8), 1491-1507.
  2. Goldstone, J. A., et al. (2010). A Global Model for Forecasting Political Instability. American Journal of Political Science, 54(1), 190-208.
  3. Harff, B. (2003). No Lessons Learned from the Holocaust? Assessing Risks of Genocide and Political Mass Murder since 1955. American Political Science Review, 97(1), 57-73.
  4. Piazza, J. A. (2008). Incubators of Terror: Do Failed and Failing States Promote Transnational Terrorism?. International Studies Quarterly, 52(3), 469-488.