International Disaster Database

Naziv baze podatakaInternational Disaster Database
(Međunarodna baza podataka o katastrofama)
Institucija Center for Research on the Epidemiology of Disasters (CRED), School of Public Health, Université catholique de Louvain, Brussels, Belgium
(Centar za istraživanje epidemiologije katastrofa, Fakultet za javno zdravlje, Katolički univerzitet u Luvenu, Brisel, Belgija)
Vrsta institucije Akademska/naučna
Vrsta baze podataka Baza događaja
Veza sa drugim bazama podatakaN/A
Opis baze podatakaU bazi su prikazani podaci o prirodnim i tehnološkim katastrofama na nivou država. Prikazujući podatke o katastrofama kroz geografsku, vremensku, društvenu i ekonomsku dimenziju, kreatori baze pružaju objektivnu osnovu za procenu ugroženosti, racionalno odlučivanje i određivanje prioriteta u vanrednim situacijama. Namenjena je akademskoj, stručnoj, ali i široj javnosti.
Varijable13 varijabli: jedinstveni broj katastrofe, država, kategorija katastrofe, vrsta katastrofe, datum, broj umrlih, broj nestalih, ukupan broj umrlih i nestalih, broj povređenih, broj beskućnika, broj pogođenih katastrofom, ukupan broj pogođenih katastrofom i procenjena ukupna šteta
Obim jedinicapreko 21.000 zabeleženih katastrofa
Vremenski obuhvat1900-2017.
MetodologijaPodaci se prikupljaju iz različitih izvora, uključujući podatake agencije Ujedinjenih nacija, nevladine organizacije, osiguravajuća društva, naučne institute i medijske kuće. Prioritet imaju informacije dobijene od agencija UN, vlada država i Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i Crvenog polumeseca. Podaci se interno (u okviru Centra) ažuriraju svakodnevno, ali se javno dostupne informacije postavljaju na sajt kvartalno radi njihove provere.
Format podatakaHTML, CSV
Upustvo za korišćenje baze podataka (link)N/A
Pristup bazi podatakaPotrebna je registracija za pristup bazi
Internet adresahttp://www.emdat.be/database
KomentarNa linku http://www.emdat.be/publications dostupan je popis publikacija CRED

Radovi:

  1. Black, R., Arnell, N. W., Adger, W. N., Thomas, D., & Geddes, A. (2013). Migration, Immobility and Displacement Outcomes Following Extreme Events. Environmental Science & Policy, 27, 32-43.
  2. Petley, D. (2012). Global Patterns of Loss of Life from Landslides. Geology, 40(10), 927-930.
  3. Preston, B. L., Yuen, E. J., & Westaway, R. M. (2011). Putting Vulnerability to Climate Change on the Map: a Review of Approaches, Benefits, and Risks. Sustainability Science, 6(2), 177-202.
  4. Rodriguez-Llanes, J. M., Ranjan-Dash, S., Mukhopadhyay, A., & Guha-Sapir, D. (2016). Flood-exposure is Associated with Higher Prevalence of Child Undernutrition in Rural Eastern India. International Journal of Environmental Research and Public Health, 13(2), 1-20.
  5. Shongwe, M. E., van Oldenborgh, G. J., van den Hurk, B., & van Aalst, M. (2011). Projected Changes in Mean and Extreme Precipitation in Africa under Global Warming. Part II: East Africa. Journal of Climate, 24(14), 3718-3733.

Internal Displacement Global Figures

Naziv baze podatakaInternal Displacement Global Figures
(Globalni podaci o interno raseljenim licima)
Institucija The Internal Displacement Monitoring Centre, Geneva, Switzerland
(Centar za monitorning internog raseljavanja, Ženeva, Švajcarska)
Vrsta institucije Nevladina
Vrsta baze podataka Agregat više baza, baza indikatora, statistički izveštaji, baza događaja, infografici
Veza sa drugim bazama podatakaBaze agencija UN, Task Force on Population Movement
Opis baze podatakaU bazi su prikazani podaci generisani iz monitoringa internog raseljavanja širom planete nastalog kao posledica sukoba, nasilja, kršenja ljudskih prava i prirodnih nepogoda. U bazi nisu prikazani podaci o dinamici i trendovima kretanja interno raseljenih lica.
VarijablePodaci o interno raseljenim licima usled sukoba, nasilja i kršenja ljudskih prava: broj interno raseljenih po državama za 2014. godinu, infografik koji prikazuje broj interno raseljenih lica na globalnom nivou od 1989. do 2014. godine (dodatno: broj izbeglica, broj interno raseljenih pod zaštitom i pomoći UNHCR). Podaci o interno raseljenim licima zbog prirodnih nepogoda: broj interno raseljenih lica po prirodnoj nepogodi za 2014. godinu, broj interno raseljenih lica po državama na godišnjem nivou od 2008. do 2014. godine, infografik koji prikazuje broj interno raseljenih lica na globalnom nivou od 2008. do 2014. godine (dodatne informacije: broj interno raseljenih po vrstama elementarnih nepogoda). Nepotpune informacije i procene o broju interno raseljenih lica po državama za 2015. godinu.
Obim jedinica60 država (broj interno raseljenih lica po državama za 2014. godinu)
695 prirodnih nepogoda
161 država (broj interno raseljenih po državama od 2008. do 2014. godinu)
57 država (broj interno raseljenih lica po državama za 2015. godinu)
Vremenski obuhvat1989-2014. (infografici)
2008-2014. (interno raseljeni po državama i infografici)
2014. (interno raseljeni po državama i po prirodnim nepogodama)
2015. (interno raseljeni po državama)
MetodologijaPodaci iz baze prikupljaju se iz nacionalnih izveštaja, kao i izveštaja relevantnih međunarodnih i nevladinih organizacija. Sekundarni izvori su izveštaji medija/novinskih agencija, ali samo ako se pozivaju na zvanične podatke. Podaci se uglavnom prikupljaju iz izvora na engleskom, francuskom i španskom jeziku, a u manjoj meri na ruskom, nemačkom i japanskom.
Format podatakaHTML, XLS, PDF, CVS
Upustvo za korišćenje baze podataka (link)N/A
Pristup bazi podatakaBaza je otvorena bez posebnih uslova za pristup
Internet adresahttp://www.internal-displacement.org/global-figures
KomentarN/A

Radovi:

  1. Cohen, R., & Deng, F. M. (2009). Mass Displacement Caused by Conflicts and One-Sided Violence: National and International Responses. In: SIPRI Yearbook 2009 (pp. 15-38) Stockholm: Stockholm International Peace Research Institute.
  2. Davis, K. F., D’Odorico, P., & Rulli, M. C. (2014). Land Grabbing: A Preliminary Quantification of Economic Impacts on Rural Livelihoods. Population and environment, 36(2), 180-192.
  3. Poirier, T. (2012). The Effects of Armed Conflict on Schooling in Sub-Saharan Africa. International Journal of Educational Development, 32(2), 341-351.
  4. Shultz, J. M., Ceballos, Á. M. G., Espinel, Z., Oliveros, S. R., Fonseca, M. F., & Florez, L. J. H. (2014). Internal Displacement in Colombia: Fifteen Distinguishing Features. Disaster Health, 2(1), 13-24.
  5. Weerasinghe, S., Taylor, A., Drury, S., Indravudh, P., Gregg, A., & Flanagan, J. (2015). On the Margins: Noncitizens Caught in Countries Experiencing Violence, Conflict and Disaster. Journal on Migration and Human Security, 3(1), 26-57.

Disaster Information Management System – DesInventar

Naziv baze podatakaDisaster Information Management System - DesInventar
(Sistem upravljanja informacijama o katastrofama)
Institucija United Nations Office for Disaster Risk Reduction (UNISDR), Geneva, Switzerland
(Kancelarija UN za smanjenje rizika od katastrofa, Ženeva, Švajcarska)

United Nations Development Programme (UNDP), New York, USA
(Program Ujedinjenih nacija za razvoj, Njujork, SAD)
Vrsta institucije Međunarodna
Vrsta baze podataka Baza događaja, infografici
Veza sa drugim bazama podatakaN/A
Opis baze podatakaU bazi su prikazani podaci o katastrofama malog, srednjeg i velikog intenziteta. Cilj kreatora baze bio je da se ponudi izvor podataka koji bi omogućio da se na sistematičan način analiziraju trendovi katastrofa i njihove posledice.
VarijableVarijable predstavljaju posledice katastrofa i svrstane su u 4 grupe: ljudske žrtve (mrtvi, nestali, povređeni, pogođeni nesrećom, žrtve, evakuisani, raseljeni), posledice po domaćinstva (oštećene kuće, uništene kuće, posledice po useve i šume u hektarima, uginula stoka i živina), posledice po infrastrukturu (obrazovne institucije, bolnice, štete na putevima, uticaji na komunikaciju, električnu energiju, industriju, na zdravstveni sektor, kanalizaciju, mogućnost snadbevanja vodom) i ekonomski gubici (u lokalnoj valuti i u dolarima).
Podatke je moguće pretraživati i prema tipu katastrofe: poplave, požari, klizišta, suše, šumski požari, kiše, oluje, zemljotresi, gromovi, snežne oluje, mrazevi, grad, bujične poplave, cikloni, nanosi, bure, hladni i topli talasi, vulkanske erupcije, magla, lavine, cunami, obalne erozije, tornado, peščane oluje, erozije.
Obim jedinica84 države
Vremenski obuhvat1970-2013.
MetodologijaIzvori podataka su izveštaji nacionalnih agencija za vanredne situacije, kao i organizacija zaduženih za pružanje pomoći, zatim akademska istraživanja i medijsko izveštavanje. Ti podaci obrađuju se preko softvera koji ima dve glavne komponente. Modul „Administracija i unos podataka“ služi za unos podataka u unapred definisana polja poput prostornih i vremenskih podataka, vrste događaja i uzroka, kao i podataka koji se odnose na direktne i indirektne posledice (umrli, oštećene kuće, infrastruktura i ekonomski sektor). Modul „Analiza“ omogućava pristup bazi podataka putem upita koji mogu uključivati odnose između različitih varijabli efekata, vrsta događaja, uzroka, lokacija, datuma itd. Ovaj modul omogućava da se podaci istovremeno prikazuju u tabelama, grafikonima i tematskim mapama.
Format podatakaXLS, HTML
Upustvo za korišćenje baze podataka (link)http://www.desinventar.net/whatisdesinventar.html
Pristup bazi podatakaBaza je otvorena bez posebnih uslova za pristup
Internet adresahttp://www.desinventar.net/index_www.html
KomentarOsnovni pristup omogućen je preko besplatnog softvera kojim se podaci mogu preuzimati bez ograničenja.

Radovi:

  1. Marulanda, M.C., Cardona, O.D. & Barbat, A.H. (2010). Revealing the Socioeconomic Impact of Small Disasters in Colombia Using the DesInventar Database. Disasters, 34(2), 552-570.
  2. Shrestha, M.S. (2008). Impacts of Floods in South Asia. Journal of South Asia Disaster Studies, 1(1), 85-106.
  3. Runfola, D.M., Romero-Lankao, P., Jiang, L., Hunter, L.M., Nawrotzki, R. & Sanchez, L. (2015). The Influence of Internal Migration on Exposure to Extreme Weather Events in Mexico. Society & Natural Resources, 29(6), 750-754.
  4. Margottini, C., Delmonaco, G. & Ferrara, F. (2011). Impact and Losses of Natural and Na-Tech Disasters in Europe (Chapter: Inside Risk: A Strategy for Sustainable Risk Mitigation) Milano: Springer, 93-129.