World Development Indicators Online

Naziv baze podatakaWorld Development Indicators Online
(Onlajn baza indikatora svetskog razvoja)
Institucija World Bank, Washington, D.C., USA
(Svetska banka, Vašington, SAD)
Vrsta institucije Međunarodna
Vrsta baze podataka Baza indikatora
Veza sa drugim bazama podatakaPodaci iz baza podataka međunarodnih organizacija i institucija, i zvaničnih državnih statističkih podataka
Opis baze podatakaU bazi su prikazani podaci o razvoju, uključujući procene na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou. Obuhvaćeno je oko 20 tema: poljoprivreda i ruralni razvoj, efikasnost pomoći, klimatske promene, ekonomija i razvoj, edukacija, energetika i rudarstvo, životna sredina, spoljni dug, finansijski sektor, pol, zdravlje, infrastruktura, socijalna zaštita, siromaštvo, privatni sektor, nauka i tehnologija, socijalni razvoj, trgovina, urbani razvoj.
Varijable1.345 indikatora svrstanih u 10 kategorija: obrazovanje, životna sredina, ekonomska politika i javni dug, finansijski sektor, zdravlje, infrastruktura, socijalna zaštita i rad, siromaštvo, privatni sektor i trgovina, javni sektor
Obim jedinica217 država, uključujući države koje više ne postoje
Vremenski obuhvat1960-2016.
MetodologijaPodaci sadržani u ovoj bazi prikupljani su iz otvorenih izvora podataka: zvaničnih registara, administrativnih zapisa i nacionalnih računa. Neki podaci generisani su zasebnim istraživanjima, kao što su istraživanja domaćinstava, istraživanja javnog zdravlja, istraživanja radne snage.
Format podataka XLS/CSV, PDF, iOS/Android
Upustvo za korišćenje baze podataka (link)http://data.worldbank.org/about
Pristup bazi podatakaBaza je otvorena bez posebnih uslova za pristup
Internet adresahttp://data.worldbank.org/data-catalog/world-development-indicators
KomentarN/A

Radovi:

  1. Billger, S. M., & Goel, R. K. (2009). Do Existing Corruption Levels Matter in Controlling Corruption?: Cross-Country Quantile Regression Estimates. Journal of Development Economics90(2), 299-305.
  2. Burns, T., et al. (2007). The Effectiveness of Supported Employment for People with Severe Mental Illness: A Randomized Controlled Trial. The Lancet370(9593), 1146-1152.
  3. Javid, M., & Sharif, F. (2016). Environmental Kuznets Curve and Financial Development in Pakistan. Renewable and Sustainable Energy Reviews54, 406-414.
  4. Oishi, S., & Kesebir, S. (2015). Income Inequality Explains why Economic Growth does not Always Translate to an Increase in Happiness. Psychological Science, 26(10), 1630-1638.
  5. Wang, E. C. (2007). R&D Efficiency and Economic Performance: A Cross-Country Analysis Using the Stochastic Frontier Approach. Journal of Policy Modeling29(2), 345-360.

Projekti:

  1. World Bank (2014). India – Technology Center Systems Program Project. Washington, D.C.; World Bank Group. http://documents.worldbank.org/curated/en/2014/04/19368603/india-technology-center-systems-program-project
  2. World Bank (2014). Mozambique – Second Agriculture Development Policy Operation Program. Washington, D.C.: World Bank Group. http://documents.worldbank.org/curated/en/2014/03/19196091/mozambique-mz-second-agriculture-development-policy-operation-agdpo-2

Safe Cities Index

Naziv baze podatakaSafe Cities Index: Assessing Urban Security in Digital Age
(Indeks sigurnih gradova: procena urbane bezbednosti u digitalnom dobu)
Institucija Economist Intelligence Unit (EIU), London, UK
(Ekonomist istraživačka jedinica, London, UK)

NEC Corporation, Tokyo, Japan
(Korporacija NEC, Tokio, Japan)
Vrsta institucije Komercijalna
Vrsta baze podataka Agregat više baza, statistički izveštaji, infografici
Veza sa drugim bazama podatakaBaze podataka UNDP, Global Terrorism Database, Kasperski Lab, The Telecommunication Development Sector
Opis baze podatakaU bazi su prikazani podaci o stanju bezbednosti u svetskim gradovima kroz četiri dimenzije: digitalnu bezbednost, bezbednost infrastrukture, zdravstvenu bezbednost i ličnu bezbednost. Osnovna namena baze je informisanje najšire javnosti o bezbednosti urbanih sredina i kvalitetu života u njima.
VarijableAgregatni indeks koji se sastoji od 44 kvantitativna i kvalitativna indikatora podeljena u četiri kategorije: digitalna bezbednost, zdravstvana bezbednost, bezbednost infrastrukture i lična bezbednost
Obim jedinica50 svetskih gradova iz pet svetskih oblasti (Severna Amerika, Centralna i Južna Amerika, Evropa, Bliski istok i Afrika, Azijsko-pacifička oblast) odabranih na osnovu dva kriterijuma: geografije i dostupnosti podataka
Vremenski obuhvat2015, 2017.
MetodologijaOsnovni izvori podataka su javno dostupni podaci, zatim podaci koje je za kreiranje sličnih indeksa koristila EIU, kao što su konkurentnost gradova, primamljivost za život, podaci Svetske zdravstvene organizacije, kompanije Kasperski itd. Pored otvorenih izvora podataka za generisanje agregatnog indeksa primenjena je i tehnika dubinskog intervjua sa ekspertima koji se bave tom oblašću.
Format podatakaPDF, HTML, XLS
Upustvo za korišćenje baze podataka (link)N/A
Pristup bazi podatakaBaza je otvorena bez posebnih uslova za pristup (PDF izveštaj)
Potrebna je registracija za pristup bazi (XLS set podataka)
Internet adresahttp://safecities.economist.com/
KomentarN/A

Radovi:

  1. Whitney, C. (2015). Violence and the Liberal Educator. Journal of Gleanings from Academic Outliers, 4(1), 25-68.